Promene u dijalogu Beograda i Prištine i perspektivi Zapadnog Balkana nakon evropskih izbora

0
628

Vizna liberalizacija za Kosovo se neće skoro dogoditi, kao ni proširenje EU, a ne zna se ni kako će se i kada nastaviti dijalog Beograda i Prištine, ocenjuju poznavaoci evropskih procesa, Augustin Paljokaj, dopisnik Koha ditore i hrvatskog Jutarnjeg lista i Đeraćina Tuhina, dopisnica RTK i Radija Slobodna Evropa iz Brisela.

Paljokaj i Tuhina govorili su danas u okviru teme “Budući odnosi EU i Kosova u sledećih pet godina, nakon poslednjih izbora u EU” o novoizabranoj strukturi EU, odnosima snaga i interesa, evropskoj perspektivi Balkana, situaciji nakon neuspeha u otvaranju pregovora o pristupanju  Albanije i Severne Makedonije, procesu dijaloga i normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije i ostalim temama od značaja za naše podneblje.

Ovaj dijalog ne deluje, malo se situacija relaksirala, ali pravog rešenja nema , ističe Paljokaj.

Smatra da će Kosovo, ukoliko uspe uskoro da formira novu vladu, biti za nastavak dijaloga, da će ukinuti takse na uvoz robe iz Srbije i BiH, ali pod uslovom uvođenja načela potpunog reciprociteta, što će, ocenjuje,  za Beograd biti veći izazov nego takse.

On je rekao da plan moguće podele ili razmene teritorija ne postoji na papiru, službeno, ali da je od mnogo ljudi čuo da su predsednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski predsednik Hašim Tači stavljali na sto mape i crtali po njima.

Prema njegovim rečima, takse su uvedene takoreći iz očaja kosovskih političara, koji više nisu znali šta da rade.

“Imate Srbiju koja iskoristila dijalog da lobira protiv Kosova, predstavila je dijalog kao da je o statusu, a zapravo nije. Kako god, ako su takse uticale na to da se ne dogodi sporazum koji bi bio štetan, onda su one dobra nuspojava. Ako je taksama sprečena podela Kosova ili razmena teritorija, mnogi čak i u Evropi kažu – neka, bolje je da nema sporazuma, nego da bude neki takav opasan sporazum” – kaže Paljokaj.

Smatra da će biti dosta unutrašnjih previranja na Kosovu oko dijaloga, pre nego što sednu za pregovarački sto u Briselu.

“Oni će biti za nastavak dijaloga, ali neće to doživeti kao neku opsesiju, jer kao što život ide dalje i bez sporazuma i primene onih koji su postojali, ići će i dalje. Ionako je prošlo 9 godina od dijaloga, a rezultati nisu baš vidljivi, tako da ne verujem u priče o brzom rešenju. Ali, moguće da privremeno naprave neku takozvanu deklaraciju o miru ili nenapadanju, da prestanu pretnje oružjem, da bude jasno da sukoba nema, pa koliko će moći uz pomoć EU i drugih faktora progurati proces pomirenja i normalizacije  odnosa” – kaže Paljokaj.

Ističe da je za Kosovo i region bitno kako će se promene u EK odraziti na ponašanje EU u dijalogu Beograda i Prištine.

Prema njegovim rečima, na Kosovu postoji strah nakon izbora Žozepa Borela za visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbednost, s obzirom na to da dolazi iz Španije koja nije priznala Kosovo, iako je rekao da će sada voditi politiku EU i biće neutralan u vođenju dijaloga.

Sastav EK i EP je gotov, Borel razmišlja da li će imenovati posebnog izaslanika za dijalog ili će on to voditi, to će se videti, ali sada se čeka osnivanje vlade na Kosovu, kako bi se videlo kako će se ona ponašati prema dijalogu, kaže Paljokaj.

Ocenjuje da će to biti značajne promene, jer će premijer verovatno biti iz pokreta Samoopredeljenje.

“Oni su malo evoluirali od stava da su protiv svakog dijaloga sa Beogradom, do stava da su za drugačiji dijalog. Imamo značajne promene unutar Demokratskog saveza Kosova (LDK), jer tamo su najviše glasova dobile mlade snage koje isto tako žele drugačiji dijalog. Tako da će i za Beograd i za Brisel sada biti malo teže snaći se, jer neće biti po inerciji nastavak dijaloga kao što je bio do sada, jer mlade strukture i unutar Samoopredeljenja i unutar LDK misle da on Kosovu ništa nije doneo. Zato nema odgovora na to kako će se nastaviti dijalog” – kaže Paljokaj.

Na proleće ćemo imati izbore u Srbiji, mada je, kao što kažu u Briselu, tamo sve jasno.

Ne znam da li je bolje da bude sve jasno kao u Srbiji ili da bude haotično kao što je bilo na Kosovu, nijedna situacija nije baš najbolja,  smatra Paljokaj.

On je mišljenja da uloga EU, kako u svemu, tako i u dijalogu, ne zavisi od birokrata u Briselu, već od ključnih država članica.

“Ako se u dijalog uključe Nemačka i Francuska, a počele su, one imaju moć progurati rešenje, i ako obećaju Srbiji  i Kosovu napredak ka EU, one mogu to i ostvariti. Zato će ključno biti ponašanje tog nemačko-francuskog motora EU, a ne samo Borela i činovnika u Briselu” – smatra Paljokaj.

U međuvremenu su se, napominje, pojavili novi igrači na sceni – SAD već imaju dva izaslanika, jednog za dijalog, jednog za region, EU nema nijednog, Rusija ima značajnu ulogu, ako se računa njen uticaj u Srbiji i među Srbima u regionu.

EK i EP jesu za nastavak procesa proširenja EU, ali kao što se videlo na primeru Severne Makedonije i Albanije, ili u slučaju vizne liberalizacije za Kosovo, dobro je da vas podrže EK i EP, ali to nije dovoljno, ističe Paljokaj.

Ukazuje da se očekivanjima da će proces ići brzo, da je članstvo u EU zagarantovano mora prići oprezno jer, smatra, u Briselu ništa nije zagarantovano – proces je i dalje otvoren, nije zaustavljen, i iako je jako usporen, nastavlja se dalje.

Ako išta zajedničko imaju Kosovo i Srbija, to je cilj integracije u EU, kaže Paljokaj i dodaje da nakon primera Severne Makedonije i Albanije, nema baš mnogo razloga za verovati EU da će održati reč i kada se ispune svi uslovi koje postavljaju.

“Znao sam reći, da je Srbija 2008. godine priznala Kosovo, verovatno bi danas već bila članica EU, a ako bi danas priznala Kosovo, verovatno neće u EU u narednih 10 godina, jer su se stvari promenile i sada protivljenje proširenju nema više baš veze sa time da li država ispunjava uslove ili ne, već su se promenile okolnosti unutar EU. Očito nema volje kao što je nekada bilo za procesom proširenja” – smatra Paljokaj.

Znamo da dijalog treba da se odblokira time što će nova kosovska vlada doneti odluku o suspenziji, ukidanju ili relokaciji tarifa na uvoz robe iz Srbije i BiH i time bi se stvorila klima za nastavak dijaloga, kaže Đeraćina Tuhina, dopisnica RTK i Radija Slobodna Evropa iz Brisela.

Međutim, dodaje da se u međuvremenu pojavilo više inicijativa, koje nisu samo briselske.

Prema njenim rečima, Federika Mogerini je menjala format dijaloga u skladu sa sagovornicima, pa smo imali dijalog na nivou premijera, predsednika… saopštavala je završetak prve i početak druge faze, bez pokazivanja šta je postignuto i implementirano, a što je kulminiralo otvaranjem Pandorine kutije dozvoljavanjem rasprave o razmeni teritorija između Kosova i Srbije, što neke relevantne države članice nisu nikako podržavale.

Tu je rođena francusko-nemačka inicijativa koja je imala za cilj da amortizuje štetu koju je učinila Federika Mogerini načinom na koji je vodila dijalog, napominje ona.

Tu je još američka inicijativa i dva izaslanika, dodaje Tuhina, tako da je proces dijaloga sada praktično u tri kanala, koji ne mora da znači da su koordinisani u ovom trenutku.

Imamo Žozepa Borela koji će najverovatnije imenovati specijalog izaslanika za dijalog, tako da i dalje nije jasno u kom političkom, ali i geografskom pravcu će ići ovaj dijalog – da li će to biti u Briselu, Berlinu ili Vašingtonu, kaže ona.

“Sve dok se to ne iskristališe u smislu moguće koordinacije ova tri faktora, neće biti jasno u kom pravcu će se ići, kao što više nije jasno da li će okončanje dijaloga automatski podrazumevati sveobuhvatni sporazum o normalizaciji odnosa, od čega sada odstupaju evropski zvaničnici, više se ide ka nekom mirovnom sporazumu ili deklaraciji, jer se zna da je taj sporazum neka vrsta utopije, jer nijedna država na svetu nema potpuno normalizovane odnose sa susedima. Jedino se zna da prvi korak treba da bude ukidanje takse i drugo, da dijalog više nema alternativu” – napominje Tuhina.

Slaže se da bez obzira na stepen podrške EK ili EP, konačna odluka leži na zemljama članicama EU.

I u makedonskom i u slučaju vizne liberalizacije za Kosovo, ona leži u jednoj prestonici – Parizu, na čijem čelu je predsednik Emanul Makron, koji na neki način predstavlja kočnicu u procesu proširenja EU, sa stavom da neće biti proširenja bez unutrašnjih reformi, ističe Tuhina.

Svi ostali u EU ne kriju neophodnost da EU sa 28, možda ubrzo 27 članica, mora da se reformiše, i sistem odlučivanja mora da se promeni, kaže Tuhina, uz ocenu da reformski i proces pridruživanja zemalja članica Zapadnog Balkana ne mora biti uslovljavan ovim procesom, jer su u pitanju dva procesa koji zahtevaju vreme i mogu se odvijati nezavisno jedan od drugog.

“Jedino je evropska perspektiva bio taj motor reformi na Zapadnom Balkanu. Sve ono što se učinilo u regionu, nije rezultat dobre volje političke elite, već uslovljavanja iz Brisela. Imajući u vidu šta se desilo sa Severnom Makedonijom i viznom liberalizacijom, EU je izgubila tzv. šargarepu i taj motor da bi progurao dalje ostala otvorena pitanja. Jedno je kritično – dijalog između Kosova i Srbije, koji je otpočeo upravo zbog tih evropskih integracija. Perspektiva postizanja istorijskog, sveobuhvatnog, legalno obavezujućeg sporazuma između Prištine i Beograda bila je takođe u svetlu evropske ponude iz Brisela. Međutim, ta ponuda više ne postoji ili je zamagljena, tako da će sve teže biti evropskim zvaničnicima da od bilo koje strane traže kompromise i koncesije u cilju postizanja tog sporazuma” – naglašava Tuhina.

Prema njenim rečima, u januaru počinje neka nova faza za Zapadni Balkan, koja će se od evropskih zvaničnika predstavljati kao velika pobeda, kredibilniji proces, za dobrobit građana prvo regiona pa EU, ali prakticno znači još jedno odugovlačenje u smislu proširenja i potencijalnog članstva svake zemlje Zapadnog Balkana u EU.

“U dokumentu koji smo izradili Augustin Paljokaj i ja, predviđamo da je region sve dalje od članstva, ali sve bliže nekoj vrsti specijalnog partnerstva koje će se ticati čitavog Zapadnog Balkana”, kazala je Tuhina.

Otvoreni razgovor sa Đeraćinom Tuhinom i Augustinom Paljokajem, održan je u  Centru građanske energije (CEC) u Mitrovici, u organizaciji NVO Aktiv.

(radiokontaktplus.org, 10/12/2019)