Šuc: Ne treba požurivati sporazum Srbije i Kosova, on mora da bude održiv

0
419

Sporazum između Beograda i Prištine mora da bude održiv, primenljiv i mora da doprinese stabilnosti celog regiona. Njega mora da podrže narodi na obe strane. Nemačka ne veruje u sporazum čija primena uključuje razmenu teritorija. Umesto toga treba da postoji dobro strukturisan pregovarčki proces kojim se pokrivaju sva otvorena pitanja. Zato se on mora više ticati sadržaja nego vremenskog ograničenja. I dok se sa sporazumom ne treba žuriti, vreme je ključno da bi dijalog počeo što je pre moguće, rekla je novopostavljena direktorka za Jugoistočnu evropu, Tursku i zemlje EFTA-e nemačkog ministarstva spoljnih poslova, Suzan Šuc (Susanne Schütz). U intervjuu za KoSSev govorila je tokom svoje prve službene posete Prištini, od kada je nedavno na novu dužnost imenovana sa pozicije ambasadora Nemačke u Albaniji, gde je služila protekle tri godine.

U kakvoj poziciji se nalazi Balkan danas, a kakva će njegova pozicija biti za dve godine?

Zapadni Balkan je veoma važan deo Evrope za Nemačku. Evropska unija je 2003. godine celom Zapadnom Balkanu dala perspektivu za pridruživanje EU. Želimo da potvrdimo da evropska perspektiva postoji i dan danas jer smatramo da je zaista važno da EU na kraju prihvati ove zemlje kao svoje članice. Ovo nije važno samo za region, već je važno i zbog naše sopstvene stabilnosti, stabilnost Evrope i budućnosti Evrope. U pitanju su standardi i vrednosti Evropske unije i budući da je Zapadni Balkan već teritorijalno unutar EU, takođe je u interesu EU da ovaj region ne ostavi vani – u političkom i ekonomskom smislu. Prema tome, ovaj proces će se nastaviti za ceo Zapadni Balkan, uključujući Kosovo.

***
Da bi Srbija i Kosovo konačno postale članice EU, moraće da postignu sporazum, jer je normalizacija njihovih odnosa integralni deo pregovaračkog procesa između EU i Srbije”
***

Koliko je Nemačka usamljena u stavu da je Zapadnom Balkanu mesto u Evropi? Na primer, kada su u pitanju najnovija dešavanja u Severnoj Makedoniji? Da li je Nemačka jedina koja se zalaže za to?

Ne, nikako. EU perspektiva ponovo je potvrđena na „EU-Western Balkans“ samitu u Sofiji 2018. godine i ostaje vrlo važan cilj za sve države članice EU. Čak je i Francuska priznala da čvrsto stoji iza EU perspektive. Oni zapravo govore da bi želeli da se pozabave procesom proširenja i da ga poboljšaju. Na osnovu predloga Komisije, države članice EU će ubrzo nastaviti da se bave ovim pitanjem – verovatno krajem januara ili u februaru. Istovremeno, proces integracije Severne Makedonije i Albanije u EU trebalo bi da se nastavi.

Pošto ste spomenuli evropske vrednosti, moje sledeće pitanje je: Da li Nemačka i dalje može da tvrdi da su trenutni režimi u većini zemalja Balkana stabilokratija? Da li su balkanski lideri i dalje garancija za mir u regionu kako se to opisivalo na sceni međunarodne zajednice prethodnih godina? Da li je to u skladu sa evropskim vrednostima?

Radije bih da dam drugačiji odgovor, jer nije u pitanju stabilokratija. Čvrsto verujemo u značaj transparentnih, slobodnih i poštenih izbornih procesa. To je osnova da vlade dođu na vlast i da deluju. To je razlog za to što veoma pažljivo posmatramo izborne procese u celom regionu. Istovremeno, mislim da je važno da glasači odgovorno iskoriste svoje glasačko pravo i da političke stranke učestvuju na izborima, a ne da ih bojkotuju. Kao rezultat, formirane vlade bi trebalo da odražavaju volju glasača.

Preformulisaću pitanja: Da li biste trenutne režime širom Balkana opisali kao de facto demokratije ili autoritarne režime, tj. nominalne demokratije sa autokratskim elementima upravljanja državama?

Moramo imati na umu da u ovom regionu imamo posla sa relativno mladim demokratijama koje se nedavno nastale iz nedemokratskih diktatura. Tako da ove demokratije imaju još mnogo toga da nauče, na primer, kako da postupaju sa opozicijom i kako da je poštuju. U pluralističkim demokratijama vam je potrebno puno glasova. Potrebna vam je većina, a takođe morate da poštujete i glasove manjine, morate da imate i slobodne medije. Zemlje u ovom regionu su još uvek u procesu učenja ovih važnih aspekata. EU pažljivo razmatra ova pitanja i redovno ocenjuje napredak ovih zemalja na osnovu godišnjih izveštaja Komisije. Istovremeno, EU daje veliku podršku za poboljšanje demokratskih standarda. Na primer, onih koji se tiču slobode medija ili prava manjinskih zajednica, budući da su ovo važni elementi.

Govoreći o izveštajima o ispunjavanju kriterijuma, koliko ste dobro informisani o položaju zajednice kosovskih Srba u kosovskom sistemu u pogledu uživanja zagarantovanih prava ili vladavine zakona?

Tokom moje posete, razgovarala sam i sa predstavnicima iz zajednice kosovskih Srba koji su me obavestili o mnogobrojnim problemima sa kojima se oni suočavaju. Da bi Kosovo postalo multietničko društvo – a to je nešto što piše i u Ustavu – treba posvetiti više pažnje pravima manjina i punoj integraciji manjiskih zajednica. Ovo se odnosi i na zajednicu kosovskih Srba, koja zahvaljujući Ahtisarijevom planu uživa proširena prava zapisana u kosovskom Ustavu.

Kako biste opisali trenutnu komunikaciju između Nemačke i SAD-a i Nemačke – Francuske po pitanju Kosova? Šta se dešavalo u poslednje vreme? Da li postoji aktivna diplomatija? Osim imenovanja gospodina Grenela, nismo videli mnogo drugih aktivnosti.

Države članice EU, zajedno sa Komisijom i EU Službom za rad sa inostranstvom, kao i zemlje Kvinte, uključujući Sjedinjene Američke Države, pomno i kontinuirano sarađuju povodom pitanja Zapadnog Balkana. Svi se redovno sastajemo, redovno razgovore obavljamo telefonom. Razmenjujemo stavove i zaista veoma blisko sarađujemo. Svesni smo toga da međunarodna zajednica mora ostati ujedinjena kako bi pružila podršku razvoju u ovom regionu. Imenovanje g. Grenela pokazuje da je Zapadni Balkan, a naročito pitanje Kosova-Srbije, i dalje veoma važno za SAD.

Kada će biti pokrenut dijalog između Beograda i Prištine?

S obzirom na to da dijaloga nema već duže od godinu dana, smatramo da bi on trebalo da započne što je pre moguće. Za to je potrebna odlučnost i politička volja sa obe strane i mislimo da je to pitanje za koji je potreban dobro uspostavljen pregovarački proces, kao i dobro informisane pregovaračke ekipe. Takođe, EU – kao posrednik u ovom dijalogu – trebalo bi da pojača svoje sposobnosti za pružanje podrške u pregovorima o čitavom spektru pitanja. Vi ste više od mene svesni toga koliko pitanja postoje koja se moraju rešiti. Kao što sam rekla, važno je postići sporazum, a ne žuriti sa sporazumom jer verujemo da on mora biti održiv i mora da doprinese stabilnosti celog regiona. Ne verujemo u jednostavna rešenja. Međutim, obe strane ne bi trebalo da gube vreme i trebalo bi da pokrenu dijalog čim se formira kosovska vlada.


***

Sporazum da podrže oba naroda

“Ne postoji vremensko ograničenje za sporazum između Beograda i Prištine i ne treba ga požurivati jer on mora biti primenljiv. To znači da treba da ga podrže obe strane i oba naroda jer on mora da doprinese stabilnosti celog regiona. Istovremeno, trebalo bi da postoji politička volja i ovo bi trebalo da bude prioritetno pitanje. U suprotnom, ako se rešavanje situacije odloži – ona se neće popraviti, već će se samo pogoršati. Takođe, ako se pitanje integracije kosovskih Srba u multietničku državu Kosovo ne bude rešilo, ono će samo uvećati probleme”.

***

Da li ste bili iznenađeni time što je još jedan sastanak (u Prištini) završen bez rezultata? Iako će vladajuća koalicija najverovatnije biti formirana od strane Samoopredeljenja i LDK-a, pojedini su izrazili zabrinutost da takva vlada neće moći da završi svoj puni mandat. Koliko su po Vama ti glasovi razumni? Da li očekujete da će takva vlada imati jasan, puni mandat ili će se on možda završiti i pre vremena?

Posmatračka misija EU ocenila je izbore kao uglavnom transparentne, slobodne i poštene, sa određenim izuzecima. Sada je na strankama da formiraju koaliciju koja će predstavljati volju glasača i iskoriste svoje mandate u interesu kosovskog naroda. Nisam u poziciji da procenjujem, donosim zaključke, koalicione pregovore. Nadamo se da će vlada biti formirana uskoro kako bi njen rad mogao da se nastavi. Naravno, takođe se nadamo da će takva vlada biti u stanju i pokazati volju da prevaziđe razlike i lične probleme a sve to zarad interesa zemlje. Kao što rekoh, postoji dijalog sa Srbijom, za koji se nadamo da će uskoro postati prioritet. Međutim, postoje i druga važna pitanja, bilateralna pitanja, reforme i njihova implementacija – sa snažnim fokusom na vladavinu zakona, borbu protiv korupcije i borbu protiv organizovanog kriminala. Takođe, tu je i pitanje budžeta koje mora biti rešeno do marta.

(kossev.info, 13/01/2020)