Analiza trendova – stavovi srpske zajednice na Kosovu

Ovo istraživanje se od prethodnih razlikuje i po tome što je ispitanicima postavljano još jedno pitanje i to u vezi podrške često pominjanom razgraničenju koje je kao eventualno rešenje nudjeno više puta do sada.

0
577

Po već ustaljenoj praksi nevladin sektor na Kosovu već četvrtu godinu zaredom objavljuje rezultate istraživanja unutar srpske zajednice a u smislu stavova o trenutnoj političkoj, bezbednosnoj i ekonomskoj situaciji. Velikih pomaka u stavovima nema, ali svakako neki rezultati zavredjuju pažnju.

Od ispitanih 540 gradjana i to 270 na Severu i 270 u srpskim opštinama na Jugu formiran je zaključak i objavljeni rezultati koji oslikavaju stav ispitanika. Bez obzira na broj ispitanih, stavovi se uzimaju kao relevantni i kao takvi se moraju uzeti u obzir kao svojevrstan prikaz trenutnog stanja. Istraživanje na terenu je sprovedeno od strane NVO AKTIV iz Mitrovice a uz podršku Kosovske Fondacije za Otvoreno Društvo.

Kako ne bismo ulazili u dublju analizu celokupnog izveštaja, pomenućemo samo ključne stavove koji mogu biti zanimljivi kao i one kod kojih je primetna velika razlika u pogledu na istraživanja iz prethodnih godina.

Poražavajuća činjenica je da čak 92% ispitanika smatra da opšti trendovi na Kosovu ne idu u prilog srpskoj zajednici i da kao takvi nisu ohrabrujući po srpsku zajednicu. Ovo bi se moglo protumačiti kao posledica zastoja dijaloga kao i rezultata poslednjih izbora gde su pobedu odnele one frakcije i političke opcije koje u svojoj agendi nemaju blagonaklon stav prema procesu normalizacije odnosa na relaciji Beograd-Priština.Kao potvrda ovom stavu može se navesti da čak 50% ispitanih upravo ovaj razlog navodi kao ključan za donošenje svog stava i da taj procenat ispitanih ima konstantni trend rasta.

Od pomenutih 92% ispitanika koji imaju negativan stav prema trenutnim trendovima na Kosovu, manje od polovine – i to 41,6% – misli da je nezaposlenost i loša materijalna situacija zapravo ključan razlog za formiranje takvog stava prema trendovima na Kosovu.

Da svi stavovi proističu iz političke klime može se zaključiti iz toga što čak 60.2% ispitanih ima stav da na Kosovu ne postoji političar koji bi imao njihovu podršku tj. ovaj procenat ispitanika misli da na Kosovu ne postoji političar kome veruju. Ovaj stav može se uzeti kao relevantan jer broj politički aktivnih Srba na Kosovu raste kao i broj onih koji imaju kosovska lična dokumenta i taj broj je sada 87,20%. Naravno, ovaj procenat se odnosi na broj ispitanih dok ukupan broj pripadnika srpske zajednice koji poseduju kosovska dokumenta ima stalni rast i trenutno je čak oko 90% (tačnije 87,2%).

Poverenje u institucije Kosova je i dalje na jako niskom nivou pa je od mogućih 5 poena, Vlada Kosova dobila samo 1,98, a većim poverenjem može se pohvaliti Vlada u Beogradu koja je dobila ocenu od 2,82% iako ni taj procenat nije za preteranu pohvalu.

U svetlu novijih političkih dešavanja i izrečenih stavova političara, ideja o formiranju Zajednice srpskih opština se sve više smatra napuštenom idejom i takav stav ima više od polovine ispitanih gradjana tačnije 51.2%. Takodje poražava podatak da ovakav stav ima sve više gradjana srpske nacionalnosti i da navedeni procenat ima trend rasta.

Medjutim, imajući u vidu sve ove stavove, može se zaključiti da je anketa jedinstven primer iznošenja kritičkog stava kako zbog anonimnosti tako i zbog same prilike da se iskažu svoja mišljenja jer čak 46.2% ispitanika misli da kritički stavovi i kritičko mišljenje nisu dovoljno zastupljeni na Kosovu. Ako imamo ovaj podatak u vidu onda ne čudi podatak da čak 75.6% ispitanih ne oseća slobodu da izrazi svoje političke stavove i kritičko mišljenje.

Da trendovi na Kosovu imaju velikog uticaja na odluku gradjana o odlasku sa Kosova svedoči i podatak da čak 55,3% ispitanika ne vidi sebe na Kosovu u narednih 5 godina. Takođe moramo napomenuti da je velika većina onih koji spadaju u ovaj procenat fakultetski obrazovani sloj društva i taj udeo ide i do dve trećine ispitanih. Na samoj prezentaciji ovih rezultata od strane govornika izneseni su stavovi da ovaj broj može biti uzet kao adekvatan i za albansku zajednicu jer problemi sa kojima se omladina suočava su isti i za jedne i za druge ali prepustimo to analizama unutar albanske zajednice.

Ovo istraživanje se od prethodnih razlikuje i po tome što je za razliku od prethodnih ispitanicima postavljano još jedno pitanje i to u vezi podrške često pominjanom razgraničenju koje je kao eventualno rešenje nudjeno više puta do sada. Medjutim stav srpske zajednice je prilično jasan i kategoričan pa tako čak 73,3% ispitanih uopšte ne podržava ideju o razgraničenju kao vid rešenje kosovskog problema.

Kao što smo na početku naglasili, istraživanje je bilo opširno i temeljno ali smo se osvrnuli samo na one podatke i rezultate koji su trenutno aktuelni i kao takvi relevantni za donošenje zaključaka. Naravno izveštaj sa detaljnim analizama je uradjen i publikovan pa tako i dostupan za svaku detaljniju analizu. Rezultati ovog i sličnih istraživanja moraju biti uzeti kao izvor trenutnog raspoloženja unutar srpske zajednice od strane onih koji kreiraju politiku unutar nje. Podaci su informativnog karaktera ali mogu biti i jasan pokazatelj gde se greši i šta treba popraviti.