Briselski blog: Nova metodologija zakočiće EU proširenje

0
17

(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)

Na prvi pogled nova metodologija Evropske komisije objavljena 5. februara čini se razumna, sa mnogo pristojnih ideja, piše Rikard Jozwiak u rubrici Blog iz Brisela za englesku redakciju Radija Slobodna Evropa (RSE).

Ali ne treba zaboraviti da ako se odobri (metodologija) to znači dvije stvari: biće teže nego ikada pridružiti se bloku i države članice Evropske unije (EU), ne birokrate u Briselu, biće te koje će uveliko odlučivati po pitanju EU politike proširenja. Konačno, to je loša vijest za one koji se nadaju pristupanju Evropskoj uniji na Zapadnom Balkanu kao i za zemlje kao što su Gruzija, Moldavija i Ukrajina.

Jasno je da se nešto moralo učiniti sa politikom proširenja EU nakon debakla prošle jeseni.

Uprkos tome što je Evropska komisija dvije godine pozivala zemlje članice EU da daju zeleno svjetlo Sjevernoj Makedoniji i Albaniji da započnu pristupne pregovore, tvrdoglavost Francuske (uz podršku Danske i Nizozemske kada se radilo o Albaniji) dala je crveno svjetlo.

Isto se desilo prošlog i pretprošlog ljeta.

U mnogo čemu, novi prijedlog je tu da bi smirio najskeptičnije EU države članice.

Sastavljen je za manje od dva mjeseca na zahtjev Francuske, što se vjerovatno može smatrati rekordom s obzirom na to da Brisel voli da razmatra stvari. Istina je da je ovaj proces daleko od svog kraja.

Države članice još uvijek mogu odbaciti metodologiju kao slabu; već su se čule glasine da neki namjeravaju razvlačiti ovo pitanje kako bi konačna intencija Brisela da da ‘palac gore’ Tirani i Skoplju pred samit EU-Zapadni Balkan u Zagrebu početkom maja, bila odbačena.

Šta se nalazi u dokumentu i šta to u budućnosti zapravo znači za Albaniju i Sjevernu Makedoniju, kao i potencijalno Bosnu i Hercegovinu i Kosovo?

Nudi se više prilika za EU države članice da nadgledaju proces, ima finansijske donacije EU koje se mogu povećavati ili smanjivati u zavisnosti od učinka i poglavlja koja se pregovaraju – 33 do 35 polja politika u kojima EU kandidati moraju kopirati EU zakone u svoju lokalnu legislativu – poglavlja će biti otvarana i zatvarana u klaserima od po šest, umjesto pojedinačno, što je sada slučaj.

Dalje naznake mogu se činiti kao male izmjene, ali nisu. Trenutno, poglavlja se poprilično nasumično otvaraju što stvara utisak da kandidati čine neki napredak. Sa klasterima, ništa se neće zaključivati dok se ne zatvore sva poglavlja. To jasno stavlja na znanje da proširenje neće ići brzom cestom.

Ako se uzme u obzir, povrh svega toga, prijedlog da zemlje članice mogu nanovo otvoriti već zatvorena poglavlja, onda postaje jasno da Komisija predaje autoritet prijestolnicama, naročito onim koje mogu koristiti proces proširenja EU za navodno domaće svrhe. Sada su to bili Pariz i do određene mjere Hag i Kopenhagen, ali sutra mogao bi biti neko drugi.

Na koji god način to gledate, najvjerovatnije je da će biti više prepreka nego ikada da bi se pristupilo bloku, ustvari toliko prepreka da je jedan zvaničnik EU, sa kojim sam govorio, primijetio da veliko proširenje (proširenje velikog praska) iz 2004. i 2007. u kojem je 10 zemalja centralne i istočne Evrope dobilo članstvo “vjerovatno se nikada ne bi desilo u ovim novim vremenima”.

Još jedan zanimljivi aspekt jeste naravno to na koje zemlje će se ova metodologija primjenjivati.

Srbija i Crna Gora, koje su već započele svoje pregovore o pristupu EU, nisu unutra, Komisija izjavljuje da bi bilo pogrešno mijenjati pravila igre dok igra traje čak i ako mogu izabrati da učestvuju ako žele. Turska koja je već godinama u zastoju pregovora sa Briselom čak se i ne spominje.

Više zemalja u evropskom susjedstvu vjerovatno želi izabrati ovu metodologiju koja makar nudi put, iako veoma težak.

(slobodnaevropa.org, 06/02/2020)

SHARE