Nova vlada – nova prilika za normalizaciju

Čelnici vlade u formiranju mogu reći da je dijalog sa Srbijom na niskoj listi prioriteta građana Kosova. To može biti slučaj, ali to nije ni politika ni strategija.

0
1329

Kosovo je na pragu nove vlade, treće u nešto više od dvanaest meseci. Mnoge države sveta još uvek ne priznaju Kosovo, uključujući dve članice SB UN, Rusiju i Kinu. Ne priznaje ga severni sused, Srbija. Ovo je situacija koja nije u interesu Kosova i njegovih građana. Novoj vladi je potrebna jasna i zrela politika da bi rešila ovaj problem.

Čelnici vlade u formiranju mogu reći da je dijalog sa Srbijom na niskoj listi prioriteta za građane Kosova. To može biti slučaj, ali to nije ni politika ni strategija. Vlada treba da razmotri šta su njeni ciljevi i očekivanja u vezi sa normalizacijom odnosa sa Srbijom, kako će ih objasniti svojim građanima. Oni imaju pravo da znaju kako da razumeju dostignuća svoje vlade, kao i njene koherentne ciljeve. Treba im reći kakvi su mogući odnosi i rešenja.

Normalizacija odnosa nije nisko rangirana na listi prioriteta EU i SAD. Neposredno nakon izbora, visoki predstavnik EU, Miroslav Lajčak, rekao je da EU očekuje da će se nove vlasti u Prištini konstruktivno angažovati u cilju nastavka sastanaka u okviru dijaloga koji vodi EU i iskoristiti priliku za postizanje sveobuhvatnog sporazuma.

Novi američki predsednik, Džo Bajden (Joe Biden), izričito je stavio do znanja da će, u poređenju sa njegovim prethodnikom, njegova administracija raditi zajedno sa EU. Rekao je da se raduje saradnji sa kosovskom vladom na njenom evropskom putu.

Svi možemo tvrditi da je EU bila nedosledna i da nije poštovala svoju politiku u vezi sa Kosovom, posebno kada se uzme u obzir njen neuspeh da dodeli zemlji liberalizaciju viznog režima. To ne pruža samopouzdanje naciji u usponu. Presudno je da pet država članica EU ne priznaje Kosovo. Kosovari imaju pravo da se osećaju nepoverljivo i vide licemerje od strane Evrope.

Aljbin (Albin) Kurti je jasno rekao da će ga voditi ljudi, jer su oni korisnici. Proces olakšavanja od strane EU ima za jedan od osnovnih ciljeva poboljšanje života ljudi; oni su korisnici. Kurti je često govorio da srpsku zajednicu na Kosovu ne vidi u istom svetlu kao njihovi sugrađani preko granice; oni su državljani Kosova. Govori o vođenju dijaloga sa kosovskim Srbima koji će biti fokusiran na razvoj. Ako je to slučaj, on treba da preduzme stvarne akcije iza tih reči i učini bilo kakav doseg do te zajednice izrazito vidljivim. To nije kvantna fizika. Može započeti sagledavanjem problema pravilne upotrebe srpskog jezika kao drugog jezika. 

Ovi kosovski Srbi često osećaju da nemaju glas, niko ih ne sluša. Beograd im nameće politike. Nova vlada mora pažljivo pogledati ove članove zajednice i nedvosmisleno objasniti građanima Kosova šta želi da postigne.

Kurti čvrsto kaže da ne treba da bude nadoknada za Srbiju. Ovo nas vraća na tačku da dogovor ne može podrazumevati da se sve daje, a ništa ne uzima. Međutim, može biti nekih davanja i priznanja ako je vlada spremna da sagleda stvari izvan politike. Sporazum o izradi studije izvodljivosti na jezeru Gazivode mogao bi se sagledati razumno. Prekograničnim jezerima se često zajednički upravlja na osnovu zajedničkih sporazuma, npr. Prespansko jezero, Velika jezera u Severnoj Americi, Bodensko jezero na švajcarskoj, nemačkoj i austrijskoj granici. Niko ne može polagati pravo na potpuno vlasništvo, već bi trebalo da sagleda zajedničko upravljanje resursima za najplodniji dobitak za svoje građane. Može biti smislenog kompromisa koji nije politički.

Nova vlada treba da pokaže zrelost i uzdigne se iznad politike normalizacije, da svim građanima da jasnu poruku šta je njena politika, a ne da je svrsta u deklaracije i slogane, već u faze i korake, gde bi razumni kompromisi mogli biti razboriti. To mora da radi kako na međudržavnom, tako i na nivou između zajednica. Članicama EU mora pokazati da je posvećena evroatlantskoj budućnosti i sprovođenju potrebnih reformi. EU treba da odobri liberalizaciju viznog režima, kao što je to učinila svim ostalim balkanskim državama i šire. Nema razloga zašto ne bi, a Evropski parlament to podržava. Mora da postoji davanje i uzimanje.

Ovo je prilika za novi početak u procesu normalizacije.