Potreba za konstruktivnim pristupom naspram Srbije 

Prelazak iz posleratne situacije u jednu situaciju u kojoj su države dostigle mir i situaciju u kojoj smo na pragu jednog istorijskog sporazuma potvrđuje da su stvari donekle evoluirale u odnosima između dve države.

0
629

Dok je država Kosovo na pragu konstituisanja nove vlade sastavljene od Pokreta Samoopredeljenje i Demokratskog saveza Kosova, jedna posebna tačka u programu, ili načinu upravljanja, je i način na koji će država Kosovo u načelu pristupiti državi Srbiji. Pokret Samopredeljenje  je posebno isticao stav koji je u sebi sadržavao naglašene nacionalističke tonove. U ovom kontekstu, bez obzira na reformisane pristupe nove vlade o raznim temama, odnos između Kosova i Srbije treba da bude vođen konstruktivnim i inkrementalnim pristupom, ne rizikujući ono što se do sada postiglo do ove tačke.
 
Od posleratnog perioda, počevši od kosovske državnosti i Ahtisarijevog paketa, kao nekih od najznačijnijih događaja u odnosu Kosovo-Srbija, možemo reći da je postignut jedan neosporan napredak u ovim odnosima. Prelazak iz posleratne situacije u jednu situaciju u kojoj su države dostigle mir i situaciju u kojoj smo na pragu jednog istorijskog sporazuma potvrđuju da su stvari donekle evoluirale u odnosima između dve države. Ovaj napredak je učinio da se dođe do jedne tačke gde se ideja priznavanja nezavisnosti Kosova od strane Srbije pretvori u nešto što ostaje da se uzme u obzir, bez obzira na snažan otpor Srbije u ovom pravcu. Dakle, imajući u vidu dosadašnja događanja, Kurtijeva vlada treba da prati jednu liniju konstruktivnog stava u odnosu na srpsku državu, reagujući tako na događaje kako ne bi pomračila ono što je urađeno do sada.

Isto tako, obe države, iako ne u istim stadijumima ekonomskog, političkog i socijalnog razvoja, su na pragu nekoliko sličnih misija koje kao zajednički imenitelj imaju evroatlantsku integraciju. Dakle, bilateralni odnosi među dvema državama treba uvek da uzmu u obzir budućnost dveju zemalja. U stvari, čini se da je evroatlantska budućnost obe države najznačajnija motivacija za njih, imajući u vidu i efekte koji proizilaze iz takvih integracija. Očekuje se da će stagnacija država u različitim razvojnim procesima, a naročito u procesu postizanja jednog sporazuma tokom dosadašnjeg dijaloga, biti štetna. U ovom kontekstu, važno je da obe države uzmu u obzir i socio-ekonomske posledice koje bi doneo izostanak integracije u ove strukture, imajući u vidu i sadašnju fazu ekonomskog razvoja država. 

Na kraju krajeva, i od jedne “sebičnije“ perspektive partija koje će biti nosioci koalicije u vladi Republike Kosovo, sve radnje koje se obavljaju u odnosu na Srbiju bi trebalo da doprinesu i njihovom cilju da budu ponovo izabrane i da nastave da budu na vlasti. U ovom aspektu, značajno je da potencijalna Kurtijeva vlada nastavi da radi u pravcu koji obezbeđuje da država Kosovo postigne potrebne kompromise sa srpskom državom u smislu da se ne kažnjavaju država Kosovo i njeni građani sankcijama koje mogu biti uvedene od strane međunarodnog faktora. Dakle, aktivnosti Kurtijeve vlade u odnosu na srpsku državu bi trebalo da prate jedan put sa dugoročnim ciljevima, koji će nakon toga pomoći i partijama u koaliciji. 

Dakle, konačno možemo doći do zaključka da bi država Kosovo trebalo da nastavi da radi na očuvanju i razvoju jednog konstruktivnog pristupa u odnosu na srpsku državu. Ovo treba uraditi iz mnogih razloga, ali posebno treba da se ima u vidu napredak načinjen do sada i strateški interesi obe države. Iako se ovo ne može smatrati jednostavnim, potencijalna Kurtijeva vlada bi trebalo da produži viziju i rad koji će služiti Kosovu u jednom dugoročnom aspektu.

Napomena: Mišljenja i stavovi izneseni u ovom tekstu su isključivo autorski i ne predstavljaju nužno stavove i mišljenja New perspektive.