Srbi u Suvom Dolu zabrinuti zbog katastarskog razgraničenja

Razgraničenje između severnog i južnog dela Kosovske Mitrovice još uvek nije precizno definisano, zbog čega je zabrinuto 70 srpskih domaćinstava u selu Suvi Do, jer bi njihove kuće, kako su kazali danas, katastarski mogle da pripadnu opštini južna Mitrovica.

0
1250

Razgraničenje između severnog i južnog dela Kosovske Mitrovice još uvek nije precizno definisano, zbog čega je zabrinuto 70 srpskih domaćinstava u selu Suvi Do, jer bi njihove kuće, kako su kazali danas, katastarski mogle da pripadnu opštini južna Mitrovica.

Razgraničenje između severnog i južnog dela Kosovske Mitrovice još uvek nije precizno definisano, zbog čega je zabrinuto 70 srpskih domaćinstava u selu Suvi Do, jer bi njihove kuće, kako su kazali danas, katastarski mogle da pripadnu opštini južna Mitrovica.

Za gradonačelnika južne Mitrovice Agima Bahtirija pitanje katastarskog razgraničenja Mitrovice je “zavrsena stvar” koja je rešena Ahtisarijevim planom o kojem se ne može diskutovati, a prema kojem kuće Srba iz Suvog Dola katastarski pripadaju opštini kojom on rukovodi.

Predstavnik Srba iz Suvog Dola, gde živi oko 70 srpskih porodica, Mićo Kragović izjavio je Tanjugu da se nadaju da to nije konačno rešenje.

“Neko je sebi dao za pravo da povuče neku krivulju tu iznad naših kuća, tako da severnom delu Mitrovice po Ahtisarijevom planu ni jedna kuća ni albanska ni srpska ne pripada. Sve su kuće na jugu, na severu ostaju naše obradive površine, tamo do Korilja”, objašnjava Kragović.

Ističe da ako je nekome namera da od ovog sela napravi etnički čistu sredinu, da skloni Srbe odavde, taj plan onda mogu da sprovedu u delo ali, upozorava, za pet do deset godina u Suvom Dolu neće biti Srba.

Zbog ovakve katastarske podele između dve opštine u Kosovskoj Mitrovici Srbi u Suvom Dolu imaju kuće koje pripadaju opštini u južnom delu grada, a imanja opštini Severna Mitrovica.

Šefica administracije u opštini Severna Mitrovica Adrijana Hodžić kaže da se u ovoj opštini ne slažu sa odlukom da Suvi Do pripadne opštini južna Mitrovica.

“To je jedna odluka sa kojom se lokalno rukovodstvo sa severa ne slaže i verujem da će se o tome ponovo diskutovati u Briselu. Zvanična Kancelarija EU je jasna po pitanju razgraničenja opštine – za njih je to pitanje završeno u smislu da čitav naseljeni deo Suvog Dola pripada opštini južna Mitrovica”, rekla je Hodžićeva.

Jedan od srpskih ministara u kosovskoj vladi Ljubomir Marić izjavio je Tanjugu da je razgraničenje i pitanje Suvog Dola bila tema briselskih pregovora i da očekuje da se i dogovor u vezi tačke koja se odnosi na slobodu kretanja i mosta na Ibru sprovede.

“U tom delu nema značajnijih pomaka, ono što znamo napor gradonačelnika i južne i severne Mitrovice je maksimalan i svakako smatramo da međunarodna zajednica treba u tom delu da se uključi kako bi se i ovaj deo sporazuma koji je postignut avgusta 2015. godine sproveo”, rekao je Marić.

Iz Kancelarije EU u Prištini Tanjugu je rečeno da EU veruje da je administrativna linija između juzne i Severne Mitrovice jasno određena u zakonodavstvu Kosova i da podstiču gradonačelnike na potpisivanje Memoranduma o razumevanju, koji bi ojacao međuopstinsku saradnju.

Krajnji rok za rešavanje pitanja razgraničenja Severne i južne Mitrovice bio je 14. oktobar 2016. godine. Memorandum o razumevanju između gradonačelnika još nije potpisan.

(tanjug.rs, 03/12/2016)